80 ODSTO LJUDI IMA PROBLEM KOJI MOŽE DA STVORI TRAJNI INVALIDITET: Mnogi brkaju pojmove, ovi SIMPTOMI su za operaciju!

Diskus hernija je najčešći problem koji stvara vječitu dilemu – kada je vrijeme da se ode kod ljekara, prijeti li nam trajni invaliditet i kako riješiti ovaj bol?

Diskus hernija je pomjeranje diskusa ili jednog njegovog dijela, iz međupršljenskog prostora, pri čemu može doći do kompresije i oštećenja nervnog korijena ili kičmene moždine. Mnogi ljudi misle da je svaki bol u leđima diskus hernija, a poznato je da dodatna pažnja treba da se obrati ukoliko se bol spušta niz jednu ili obe noge.

Neurohirurg dr Bojan Jelača, jedan od samo dvojice neurohirurga koji radi endoskopske operacije kičme ili minimalno invazivne operacije diskus hernije, gostovao je u emisiji “Vikend na K1” na K1 Televiziji. Tom prilikom objasnio je kada diskus herniju treba da shvatimo ozbiljno i kome se preporučuje operacija poslije koje se nakon 24 sata pacijent otpušta kući i bude potpuno osposobljen za dalje funkcionisanje.

“Diskus hernija je česta dijagnoza za koju ljudi imaju različite ideje kako je liječiti, ali da bismo pričali o njoj, moramo da znamo šta je zapravo taj međupršljenski kolut ili diskus i koja je njegova uloga. Cijeli kičmeni stub se sastoji iz vratnog, grudnog i slabinskog segmenta i svaki od njih ima svoje funkcije zasebno, a kao cjelina prenose jednu silu i opterećenje, koordinišu našim pokretima. Kičma nam radi, ima određenu funkciju. Između dva susjedna pršljena nalazi se diskus, odnosno jedna tvorevina koja je bogata proteinom i vodom i koja ima jednu funkciju šok apsorvera, odnosno amortizera, da bi sve te sile prenijela ravnomjerno. Ako se ona potroši, nastaje diskus hernija”, rekao je neurohirurg, a na pitanje da li je svaki bol u leđima diskus hernija, dr Jelača je odgovorio:

“Zapravo, ona je najčešći razlog za bol u leđima, ali postoje i drugi razlozi za bol. Osvrnuo bih se na razne epidemiološke studije, a to znači da poređemo po učestalosti neke bolesti. Šansa da se bol u leđima kod jednog čoveka tokom života javi je čak 80 odsto. Šansa da se taj bol širi u nogu, da se pretvori u išijas, iznosi 50 odsto. Bol u leđima je jedan od najčešćih uzroka zašto se odsustvuje sa posla i zašto nam je svakodnevno funkcionisanje otežano”, objasnio je dr Jelača.

Da li su svi bolovi u leđima opasni?
“To jeste dilema kod svakoga. Međutim, nije svaki bol razlog da se javimo ljekaru. Treba ispratiti bol, da li se pojačava, smanjuje, da li ima još neke komponente. Ne možemo smetnuti sa uma da bol u leđima može da bude simptom nekih opasnih bolesti. To mogu biti promene koje se javljaju starenjem. Ako bol narušava kvalitet života, onda se treba obratiti lekaru”, objasnio je neurohirurg.

Liječenje
“Na našu sreću, diskus hernija se najčešće liječi bez operacije. To rade kolege fizijatri sa svojim fizioterapeutima i to je zapravo jedan skup dijelova liječenja kod kojih se postižu dobri rezultati. Prije svega, hirurzi postavljaju indikaciju za operaciju na osnovu stanja pacijenta i nalaza magnetne rezonance. Ako se ti nalazi poklapaju prilikom stručnog neurološkog pregleda pacijenta, onda možemo da pristupimo operativnom lečenju. Minimalno invazivne metode podrazumevaju da malim rezom možemo da dođemo do odgovarajućeg mjesta, da napravimo dekompresiju živca i samim tim dobijemo jedan brži oporavak pacijenta”, rekao je dr Jelača i otkrio ko treba da se podvrgne ovoj operaciji:

“To su pacijenti sa bolom u leđima koji ne prestaje nakon fizikalnih tretmana. Treba biti vrlo oprezan kada se bol širi u jednu ili obe noge, kada postoje određeni simptomi za otežano kretanje, kada je kretanje ograničeno zbog trnjenja nogu, slabosti koja se razvija prilikom hoda. Vrlo je opasno kada dođe do slabosti određenih mišića, konkretno stopala, što može ostaviti trajni invaliditet kod pacijenta. To je grupa pacijenata koja treba da se javi ljekaru. To su pacijenti kod kojih treba brzo sprovesti dijagnostiku, pregled i donijeti odluku kako liječiti. To ne mora da znači da je hirurški način jedini za liječenje”, rekao je neurohirurg.

Preventiva
“Preventiva kao jedan recept ne postoji, ali postoji građenje dobrih životnih navika. Dobra ishrana, kvalitetna, umjerena fizička aktivnost koja ne treba da bude na nivou čuda, nego nešto što kontinuirano radimo. Ne smeijmo da zaboravimo da neki mišići za nas rade konstantno, i dok sjedimo i ležimo”, rekao je doktor.

(MONDO)