O
dlazak u teretanu uglavnom je dobra ideja, ali s obzirom da vježbanje troši organizam, a naporne vežbe povećavaju rizik od srčanog udara i zastoja u radu srca, neophodno je da vježbate umjereno i pravite česte pauze.
Kada je trening u pitanju, prof. dr Petar Otašević, specijalista interne medicine sa supspecijalizacijom iz kardiologije i vanredni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, u razgovoru za MONDO kaže da ljekari apsolutno preporučuju vežbanje, ali da je prethodno potrebno odraditi pojedine zdravstvene provere, u slučaju osoba srednjih ili starijih godina.
„Vježbanje je nešto što mi lekari svima savjetujemo, pored izbegavanja brze hrane i generalno svake hrane koja sadrži veliku količinu masti, šećera ili ugljenih hidrata. Preporuka su redovne vežbe u trajanju do 150 minuta nedjeljno, ali to ne mora da bude nužno trening u teretani, već bilo koji vid fizičke aktivnosti po sopstvenom izboru kao što je šetnja, brzi hod, trčanje, vožnja bicikla itd“, navodi doktor.
Ipak, kako savjetuje, potreban je izvjestan oprez i prethodna kontrola, pogotovo kada je riječ o populaciji srednjih godina.
„Ukoliko ste u srednjim godinama, prije nego što se odlučite da krenete sa vježbanjem, pogotovo ako planirate odlazak u teretanu, bilo bi dobro da proverite kakvo je vaše opšte zdravstveno stanje, odnosno obavite jedan kardiološki pregled koji podrazumeva proveru pritiska, laboratoriju, EKG i ultrazvuk srca, kako biste utvrdili da li je vježbanje bezbjedno za vas i kojim tempom biste trebalo da vježbate“, savjetuje stručnjak za MONDO.
Izračunajte maksimalnu srčanu frekvencu
Kada su u pitanju kardio sportovi i vežbe poput trčanja, plivanja i vožnje bicikla, ili pak preskakanja užeta, koji povećavaju vašu izdržljivost, sagovornik ističe da oni imaju pozitivne učinke na kardiovaskularni sistem. Osim toga, kardio vježbe povećavaju potrošnju kalorija, što je dobro za kontrolu težine.
“Kardio trening ima brojne pozitivne učinke i preporučuje se svima, pod uslovom da intenzitet prilagodite svojoj kondiciji i opštem fizičkom stanju. U pitanju su aerobne vježbe koje zapravo povećavaju našu izdržljivost, a prilikom kojih rade svi mišići, pa i srce. Na taj način, troši se više kiseonika i dolazi do topljenja nagomilanih masti“, objašnjava ljekar koji još jednom naglašava da pojedine starosne grupe moraju da provere svoje zdravlje pre nego što se odluče da krenu sa vježbanjem.
S druge strane, generalni savjet našeg stručnjaka jeste je da vodite računa koliko vam brzo radi srce.
„Ne bi trebalo da ide preko maksimalne srčane frekvence koja se računa tako što od 220 oduzmete broj godina. Na primjer, ukoliko imate 50 godina, kada taj broj oduzmete od 220, dolazimo do računice da vaše srce ne bi trebalo da kuca brže od 170 udara po minuti, odnosno to je maksimalna gornja granica“, naglašava ljekar koji zaključuje da što je čovjek stariji, maksimalna srčana frekvenca će mu biti sve manja.
(Mondo.rs)
