3 KOROVA KOJA OVOG PROLJEĆA MORATE DA UBERETE I SPREMITE: Ovako su naši stari podizali imunitet i štitili se od b0lesti

Znanje koje nam je ostalo od naših starih kaže da su samonikle bilje u dvorištu prava riznica vitamina i minerala. Sve što vam je potrebno da biste se oslobodili od “proljećnog umora” nalazi se u vašem dvorištu. Zato ovo ljeto nikako ne treba da zanemarite 3 biljke koje niču ispred vaših vrata.

Riječ je o tuštu, maslačku i koprivi.

Iako se ove tri biljke smatraju korovom, ni su prava riznica minerala i vitamina, neophodnih za rast i razvoj tijela i održavanje dobrog zdravlja.

Tušt

Zovu je još i bljušt, tušanj, tušac i portulak. Prava zvijezda među samoniklim biljkama je – tušt, Portulaca oleracea. Tušt je prava riznica omega-3 masnih kiselina toliko bitnih za naše zdravlje. Postoji velika vjerovatnost da ova biljka upravo sada raste u vašem dvorištu, jer prema statistici, on je najprošireniji “korov” na svijetu.

Tušt je minijaturna biljka, sa sočnim mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama. Raste kao samonikla biljka u dvorištima, uz reke, potoke, kanale i rubove šume. Otporan je na visoke i niske temperature i sušu, uspeva na lošem zemljištu.

Odličan je izvor antioksidanata, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina.

Osim obilja omega-3 masnih kiselina, tušt sadrži: šest puta više vitamina E od spanaća, sedam puta više beta-karotena nego šargarepa, 25 mg vitamina C po šoljici (20% preporučenog dnevnog unosa) magnezijuma, kalcijuma, železa, vitamina B2, kalija, fosfora i mangana.

Tušt je vrlo koristan ukoliko imate mokraćne ili probavne probleme. Ima antigljivično i antimikrobno delovanje. Koristan je i kod kožnih bolesti – pozitivno deluje na akne, psorijazu i opekotine.

Njegovo mlado lišće i stabljike idealni su u salatama i sendvičima. Tušt je bogat pektinom, pa se može koristiti za zgušnjavanje supa i variva.

Salata od tušta:

Naberite dosta mladih izdanaka tušta. Operite tušt u cjedilu, kratko prokuvajte u slanoj vodi i izvadite ga u činiju. Dodajte naseckani beli luk i zalijte maslinovim uljem, posolite i stavite malo bibera. Dobro promiješajte i jedite ga kao salatu ili prilog.

Isto tako par mladih izdanaka tušta možete dodati svežoj zelenoj salati. Provjereno liječi anemiju.

Tušt možete i kratko propržiti na masti, pa preliti jajima. Dodati kajmak i domaći hljeb.

Maslačak

Vjerovatno ste već upoznati s zdravljem koje nudi maslačak. Ne postoji dvorište u kojem nije nikao maslačak ili dva, ali obično ga doživljavamo samo kao cvijeće ili korov.

Lišće maslačka možete koristiti u salatama, supama i sokovima. Možete ga pripremiti na isti način kao spanać. Lišće i cvet maslačka možete osušiti i praviti od njih čaj. Korijen možete osušiti i ispeći, te ga koristiti kao zamenu za kafu, a od cveća napraviti vino ili med.

Maslačak ima antioksidativna svojstva i sadrži spojeve taraxacin i taracerin, zajedno s inulinom i levulinom, zahvaljujući kojim ima izvanredna lekovita svojstva: djeluje kao prirodan laksativ i diuretik, pomaže kod nadutosti i edema, normalizuje nivo šećera i holesterola u krvi, poboljšava apetit i stimuliše rad želudca, čisti i regeneriše jetru, pomaže kod opekotina i uboda.

Naša preporuka je da mlade listove maslačka dobro operete i dodate u zelenu salatu. Osim što će vam vratiti snagu tokom proljećne malaksalosti, maslačak je u stanju da potpuno oporavi imuni sistem.

Kopriva

Zadnja na našoj listi ali ne i manje važna je kopriva – urtica dioica. Ispod njenih listova kriju se žalci – dlačice koje sadrže mješavinu spojeva uključujući histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlačice izliju ovaj sok na kožu što izaziva žarenje. Upravo zbog toga većina nas prije konzumiranja kuva koprivu.

Međutim kopriva se može koristiti i sirova – odstraniti hemijske tvari koji izazivaju žarenje možete i potapanjem u hladnoj vodi.

Kopriva ima visok udeo gvožđa, kalijuma, mangana, kalcijuma i vitamina A, C, D i K. Jedna šoljica koprive vas opskrbljuje sa nevjerovatnih 1.790 IU vitamina

A, što je čak 300% preporučenog dnevnog unosa.

Naša preporuka za ukusan obrok je čorbica od koprive. Dinstajte crni luk i nekoliko čena belog luka, pa tome dodajte koprivu i jednu šargarepu. Kuvajte kratko i pred sam kraj dodajte šaku pirinča i začine.

Ova krepka čorba učiniće pravo čudo za vaš organizam.

Delovi koprive koji se najčešće konzumiraju su lišće i njen korijen.

A kada ih dobro upoznate – neće biti kraja maštovitim i zdravim jelima na vašem stolu.